https://www.youtube.com/watch?v=EQZaCK0EjTQ&feature=youtu.be

Značaj obilježavanja 100. obljetnice
rođenja Maka Dizdara

Sedamnaestog oktobra 2017. godine navršava se stotinu godina od rođenja Maka Dizdara, jednog od naših najznačajnijih pjesnika i simbola cjelokupne bosanskohercegovačke kulture. Pjesmama “Kamenog spavača”, Dizdar je u našu historijsku svijest vratio zaboravljene srednjovjekovne pretke i otkrio duboke korijene savremenih bosanskohercegovačkih identiteta.

U saradnji sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Bošnjačkim institutom i Društvom pisaca BiH, Fondacija “Mak Dizdar” odlučila je obilježiti ovaj veliki jubilej nizom akcija i manifestacija. 

Dostojnim obilježavanjem 100. godišnjice njegovog rođenja najprije želimo odati počast Maku Dizdaru, jednom od rijetkih pjesnika čiji su stihovi nadrasli uske krugove ljubitelja poezije i oblikovali biće i identitet čitavih generacija Bosanaca i Hercegovaca svih nacionalnosti i političkih uvjerenja.

Proslavom ovog jubileja želimo se suprotstaviti atmosferi apatije i pesimizma i pokazati da je Bosna i Hercegovina država koja se brine o svojim velikanima i drži do svoje bogate kulturne tradicije. Prije svega, želimo mladima približiti značaj poezije Maka Dizdara i njegove vizije pravednije, bolje zemlje Bosne, i države Bosne i Hercegovine u koju vrijedi vjerovati.

Svečana akademija i muzički teatar

Svečana akademija i muzički teatar predstavljaju centralni događaj obilježavanja 100. obljetnice rođenja Maka Dizdara. Koncept i režiju ovog događaja potpisuje austrijska kompozitorica i  umjetnica bosanskohercegovačkih korijena Belma Bešlić-Gál.

Svečana akademija bit će održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu 17. oktobra 2017. godine u 20:00 sati, tačno stotinu godina nakon rođenja Maka Dizdara.

Režija: Belma Bešlić-Gál
Igraju: Dženana Džanić, Muhamed Hadžović, folklorni ansambl KUD Baščaršija
Muzika: Indexi, Modra rijeka (izvode Nataša Mirković i Pippo Corvino), vokalni ansambl Etnoakademik
Video-projekcije: starsky (Julia Zdarsky)
Kostimografija: Nermina Varešanović

Dio troškova razvoja ovog projekta podržala je Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti FBiH.

Svečana akademija održava se pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.

Ulaz samo s pozivnicama.

Međunarodna naučna konferencija i publikacija “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”

Konferencija je posvećena životu i djelu Maka Dizdara, a njen primarni cilj jeste široko, interdisciplinarno predstavljanje Dizdareva kako književno-umjetničkog, tako i naučno-stručnog rada. U tom smislu, konferencija nije ograničena samo na perspektivu nauke o književnosti, već je otvorena i za raznorodna kulturološka, lingvistička, historijska, filozofska, sociološka i druga razumijevanja ukupnosti Dizdareva djela te za pitanja njegova mjesta i uloge u bošnjačkoj, bosanskohercegovačkoj te nekadašnjoj jugoslavenskoj kulturi, ali i društvu uopće. Također, konferencija je otvorena i za pitanja utjecaja i refleksa Dizdareva rada i u drugim sferama umjetnosti, sve to kako u autorovu vremenu, tako i kasnije, sve do aktuelnog trenutka.

Program konferencije

Autentično i definitivno izdanje “Kamenog spavača”

U ponedjeljak, 3. aprila 2017. godine u 18:00 sati u Bošnjačkom institutu održana je promocija autentičnog i definitivnog izdanja Kamenog spavača Maka Dizdara. U pogovoru priređivača prof. dr. Sanjina Kodrića navedeno je da “ova knjiga predstavlja autentično i definitivno izdanje Kamenog spavača Maka Dizdara (editio authentica et definitiva). Riječ je, dakle, o posljednjoj autoriziranoj, konačnoj verziji Kamenog spavača, tj. o verziji koja je izraz posljednje stvaralačke volje autora, ali i o verziji koja je priređena za objavljivanje u skladu s najvišim tekstološkim i književnohistorijskim standardima i kriterijima. Ovo je i prvo, zasad jedino ovakvo izdanje, i u tom smislu razlikuje se više ili manje od svih drugih dosadašnjih izdanja Kamenog spavača, odnosno u pitanju je finalni tekst ove autorove knjige, kao i tekst koji bi se trebao smatrati kanonskim”.

Objavljivanje ove knjige podržali su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i Kabinet potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Milana Dunovića.

Ovdje pogledajte medijske priloge s promocije: http://bit.ly/2tRXbV5

Naručite svoj primjerak

Kritičko izdanje sabranih djela Maka Dizdara

Priređivanje kritičkog izdanja sabranih djela Maka Dizdara ima dva osnovna cilja. Najprije, želimo po prvi put u jednom, integralom izdanju sakupiti sve ono što je Dizdar za života objavio, kao i čitav niz neobjavljenih materijala koji se čuvaju u arhivu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti. Ovakvo izdanje bit će od neprocjenjive vrijednosti za buduće istraživače Dizdarevog djela u Bosni i Hercegovini i širom svijeta.

Nadalje, Mak Dizdar poznat je po čestom dorađivanju pojedinih pjesama, tako da je nerijetko moguće naći i po nekoliko verzija istog teksta. Kritičko izdanje konačno će odrediti mjesto i ulogu različitih verzija i tako uspostaviti standard za buduća objavljivanja Dizdarevih djela. Na kraju, ne treba zanemariti ni simboličku vrijednost izdavanja sabranih djela, jer takav poduhvat predstavlja konačnu potvrdu temeljne vrijednosti Maka Dizdara za cjelokupnu bosanskohercegovačku književnost i kulturu.

Priređivač Sabranih djela Maka Dizdara bit će prof. dr. Sanjin Kodrić.

Ovaj projekt podržalo je Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja.

Izložba o djelu i životu Maka Dizdara

Izložba “Mak Dizdar: prvih stotinu godina” realizirana je u saradnji sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u čijoj arhivi se nalazi najveći dio zaostavštine Maka Dizdara. Mnoštvom slika, dokumenata i originalnih predmeta, izložba prikazuje djelo Maka Dizdara u širem kontekstu vremena u  kojem je ono nastajalo. Izložba je premijerno postavljena u sklopu Zeničkog proljeća, a nakon toga i u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine i regiona.

Izdavanje digitalne kolekcije “Mak Dizdar”

U arhivu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine nalazi se više stotina dokumenata vezanih za život i djelo Maka Dizdara: rukopisi, rane verzije pjesama, pisma, fotografije… Ovi dokumenti mogu biti od izuzetne važnosti za buduće istraživače, ali i od interesa za “obične” čitaoce i ljubitelje Dizdarevog djela. Ova kolekcija bit će digitalizirana, klasificirana i izdata u elektronskom formatu, i na taj način postati dostupna širem krugu čitalaca.

Dio troškova realizacije projekta podržala je Općina Centar.

Reaktivacija nagrade “Slovo Makovo”

Godine 2012. Skupština Grada Sarajeva usvojila je odluku o osnivanju godišnje nagrade za najbolje poetsko djelo na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku “Slovo Makovo/Mak Dizdar”. Nagrada koja se sastoji od skulpture autora Adisa Fejzića i novčanog iznosa od 7.000 KM te godine dodijeljena je Miloradu Pejiću, pjesniku iz Bosne i Hercegovine.

2013. godine, gradska uprava je zanemarila svoje zakonske obaveze dodjeljivanja nagrade, pravdajući se nedostatkom novca. Naše namjera je da ova nagrada bude ponovo aktivirana, eventualno i u organizaciji drugih institucija, poput Ministarstva kulture Kantona Sarajevo.

Otkup i opremanje rodne kuće Maka Dizdara u Stocu

Mak Dizdar rođen je 1917. godine u staroj kamenoj kući u stolačkoj mahali Podgrad. Nažalost, ova kuća već odavno nije u vlasništvu porodice Dizdar. Njenim otkupom i uređenjem u autentičnom stilu stvorio bi se vrijedan muzej i kulturni centar posvećen ne samo Maku Dizdaru, već i njegovom bratu Hamidu (također veoma značajnom pjesniku), ali i tradicionalnom stolačkom i hercegovačkom načinu života. S obzirom na tešku političku i ekonomsku situaciju u Stocu s jedne, i njegovom izuzetnom turističkom potencijalu s druge strane, smatramo da bi ovaj projekt mogao biti i od šireg simboličkog i ekonomskog značaja za grad na Bregavi.

Svečano “Slovo Gorčina”

Kulturna manifestacija “Slovo Gorčina” osnovana je 1971. godine, nekoliko mjeseci nakon Makove smrti. Vrlo brzo uspjela se etablirati kao značajna kulturna manifestacija koja je redovno okupljala najznačajnija imena bosanskohercegovačke i jugoslovenske kulture. Nagrada “Mak Dizdar” mnogim mladim pjesnicima omogućila je izdavanje prve knjige i tako otvorila vrata književnog svijeta (među njima su i Admiral Mahić, Zilhad Ključanin, Džemaludin Latić, Goran Simić, Fatmir Alispahić, Miljenko Jergović, Almin Kaplan…). Uprkos ogromnom trudu organizatora, radi nedostatka finansijske podrške “Slovo Gorčina” danas samo preživljava, obično organizujući tek nekoliko događaja koji ne uspijevaju privući veliki broj posjetilaca. Naša želja je da se povodom 100. godišnjice od rođenja Maka Dizdara osiguraju sredstva za organizaciju ozbiljnije kulturne manifestacije, te na taj način “Slovu Gorčina” povrati status koji je nekad uživao.

Spomenik Maku Dizdaru
na Obali Maka Dizdara u Sarajevu

Konačnu i trajnu potvrdu značaja Maka Dizdara za bosanskohercegovačku kulturu predstavljalo bi postavljanje spomenika na istaknutoj lokaciji u glavnom gradu Sarajevu. Jedna mogućnost bila bi Obala Maka Dizdara, jedna od najljepših gradskih šetnica. To bi mogao biti klasični spomenik koji bi prikazivao cjelokupni lik, ili neka modernija varijanta sa elementima apstrakcije i aluzije na njegovo poetsko djelo.

Izrada spomenika bit će povjerena australijskom skulptoru bosanskohercegovačkog porijekla dr. Adisu Fejziću.